Turbe hadži Sinan-age i njegove supruge Sakine
Title
Turbe hadži Sinan-age i njegove supruge Sakine
Temporal Coverage
17. stoljeće
Worktype
TURBE (mauzolej)
Notes
NACIONALNI SPOMENIK - Hadži Sinanova (Silahdar Mustafa paše) tekija sa Sarač Alijinom džamijom i mezarjem, ambijentalna cjelina; nacionalni spomenik koji čine graditeljska cjelina Hadži Sinanove tekije sa ženskom kućom i dvorišnim zidom koji ih uokviruje; pokretna dobra vezana za Hadži Sinanovu tekiju: obredne kape različitih formi, Šeihovski pojas sa tzv. kamberijom ili tesmilaš, keškulj, muzički instrument - bimbirhalk i vrh koplja sa Kamijine zastave; graditeljska cjelina Sarač Alijine džamije sa pomoćnim objektima uz džamiju, česmom i haremskim zidom i mezarje koje se prostire između Sarač Alijine džamije i Hadži Sinanove tekije (Službeni glasnik BiH, br. 97, 2007.).
VAKUF - kako navodi Mujezinović (1958.) „o vakufu Hadži-Sinanove tekije nemamo skoro nikakvih podataka. Kalabić spominje samo toliko da je Hadži-Sinan-aga zavještao neke dućane za ovu tekiju i da su oni stradali u požarima Sarajeva, a da su dokumenti koji se odnose na vakuf ove tekije izgorili u mehkemi na Nadkovačima u Sarajevu“ (Mujezinović, 1958: 95). Čengić je pak mišljenja da „Silahdar Mustafa-paša je vjerovatno bio jedini nasljednik, pa kako i sam imućan, očevu imovinu je zavještao u korist tekije. On je zasigurno potpisnik imovinsko-pravnih ugovora kojima je reguliran status tekije, pa je radi toga službeno vođena pod njegovim imenom. Međutim, njegov otac hadži Sinan-aga je bio poznat trgovac sa svojim dućanima, a kako je veličanstvena tekija nikla uz njegov mezar na sjevernom obronku grada, spontano i sasvim prirodno od samog nastanka naziva se po njemu Hadži Sinanova tekija“ (Čengić, 2009: 16).
VAKUF - kako navodi Mujezinović (1958.) „o vakufu Hadži-Sinanove tekije nemamo skoro nikakvih podataka. Kalabić spominje samo toliko da je Hadži-Sinan-aga zavještao neke dućane za ovu tekiju i da su oni stradali u požarima Sarajeva, a da su dokumenti koji se odnose na vakuf ove tekije izgorili u mehkemi na Nadkovačima u Sarajevu“ (Mujezinović, 1958: 95). Čengić je pak mišljenja da „Silahdar Mustafa-paša je vjerovatno bio jedini nasljednik, pa kako i sam imućan, očevu imovinu je zavještao u korist tekije. On je zasigurno potpisnik imovinsko-pravnih ugovora kojima je reguliran status tekije, pa je radi toga službeno vođena pod njegovim imenom. Međutim, njegov otac hadži Sinan-aga je bio poznat trgovac sa svojim dućanima, a kako je veličanstvena tekija nikla uz njegov mezar na sjevernom obronku grada, spontano i sasvim prirodno od samog nastanka naziva se po njemu Hadži Sinanova tekija“ (Čengić, 2009: 16).
Cultural Context
Bosanskohercegovački
Notes
Bosanskohercegovačka turbeta 17. stoljeća
Location
Sarajevo
Notes
Turbe se nalazi na mezarju pored Hadži Sinanove tekije, koje seže do Sarač Alijine džamije.
Description
U ovom obnovljenom dvostrukom otvorenom potkupolnom turbetu na četiri stuba, u kojem se nalaze dva sarkofaga, sa nišanima i sa natpisima, sahranjen je bogati trgovac Hadži Sinan-aga, koji je umro 1640. godine, te njegova žena Sakina, koja je umrla ranije, 1618/1619. godine. Turbe je vjerovatno podignuto nakon smrti Sinan-age, koji je umro 1639/1640. godine (natpis na nišanu).
Mujezinović (1958.) naglašava da o osnivanju same tekije „postoje dvije verzije. Prema jednoj verziji tekiju je sagradio sarajevski trgovac Hadži-Sinan-aga na inicijativu svoga sina Mustafa-paše, silahdara sultan a Murata IV (1623 — 1640), a po naređenju samoga sultana i to kao spomen na osvojenje Bagdada (1638). Po drugoj verziji tekiju je podigao 1640 godine vezir Silahdar Mustafa-paša na ime svoga oca Hadži-Sinan-age. Spomenuti Hadži-Sinan-aga je svakako identičan sa Hadži-Sinan-agom koji je umro u mjesecu ramazanu 1049 (tj. između 26. XII. 1639 — 24. I. 1640.) i koji je zajedno sa svojom ženom Sakinom sahranjen u zasebnom turbetu u velikom groblju uz samu tekiju” (Mujezinović, 1958: 95). S tim u vezi, Čengić također pojašnjava da “nedvojbeno je ovu tekiju podigao veliki vezir silahdar Mustafa-paša osiguravši sredstva, projekat i vodeće graditelje, što je komotno mogao sebi priuštiti s obzirom na svoj institucionalni i materijalni položaj. To je ostvario nakon što mu je otac (hadži Sinan-aga) preminuo tokom ramazana, potkraj 1639. godine. Stoga su objekti kompleksa locirani tako da je tekijska semahana ili mesdžid (lat. orakulum) u paraleli i uz samo turbe njegovih roditelja tj. Hadži Sinan-age i supruge Sakine na Sarač-Alijinom mezaristanu” (Čengić, 2009: 16). Supruga Hadži Sinan-age, Sakina, umrla je 1618/1619. godine, a „po predanju Sakina je ranije bila sahranjena na groblju nad Kovačima, pa je kasnije prenesena u ovo turbe sa mužem“ (Mujezinović, 1974: 233).
Mujezinović (1958.) naglašava da o osnivanju same tekije „postoje dvije verzije. Prema jednoj verziji tekiju je sagradio sarajevski trgovac Hadži-Sinan-aga na inicijativu svoga sina Mustafa-paše, silahdara sultan a Murata IV (1623 — 1640), a po naređenju samoga sultana i to kao spomen na osvojenje Bagdada (1638). Po drugoj verziji tekiju je podigao 1640 godine vezir Silahdar Mustafa-paša na ime svoga oca Hadži-Sinan-age. Spomenuti Hadži-Sinan-aga je svakako identičan sa Hadži-Sinan-agom koji je umro u mjesecu ramazanu 1049 (tj. između 26. XII. 1639 — 24. I. 1640.) i koji je zajedno sa svojom ženom Sakinom sahranjen u zasebnom turbetu u velikom groblju uz samu tekiju” (Mujezinović, 1958: 95). S tim u vezi, Čengić također pojašnjava da “nedvojbeno je ovu tekiju podigao veliki vezir silahdar Mustafa-paša osiguravši sredstva, projekat i vodeće graditelje, što je komotno mogao sebi priuštiti s obzirom na svoj institucionalni i materijalni položaj. To je ostvario nakon što mu je otac (hadži Sinan-aga) preminuo tokom ramazana, potkraj 1639. godine. Stoga su objekti kompleksa locirani tako da je tekijska semahana ili mesdžid (lat. orakulum) u paraleli i uz samo turbe njegovih roditelja tj. Hadži Sinan-age i supruge Sakine na Sarač-Alijinom mezaristanu” (Čengić, 2009: 16). Supruga Hadži Sinan-age, Sakina, umrla je 1618/1619. godine, a „po predanju Sakina je ranije bila sahranjena na groblju nad Kovačima, pa je kasnije prenesena u ovo turbe sa mužem“ (Mujezinović, 1974: 233).
Material
Kamen
Measurements
„Dva sarkofaga u turbetu počivaju na kamenom postamentu, gotovo kvadratne osnove (4,15 x 4,25 m)“ (Službeni glasnik BiH, br. 97, 2007.).
Inscription
Natpis na nišanu Hadži Sinan-age:
„Umrli i pokojni hadži Sinan-aga, umro je u mjesecu ramazanu godine hiljadu četrdeset i devete“ (26. XII 1639 – 24. I 1640) (Mujezinović, 1974: 233).
Natpis na nišanu Sakine, supruge Hadži Sinan-age:
„Pokojna Sakina, kći hadži-Muhameda, umrla časnog mjeseca muhareme hiljadu dvadeset i osme godine.“ (19. XII 1618 – 7. I 1619) (Mujezinović, 1974:233).
Turbe je obrušeno 1883. godine, a na turbetu postoji zapis o obrušavanju odnosno i obnovi turbeta iz 1902. godine: „Hadži Sinan-agino turbe u Sarajevu, obrušeno je prije devetnaest godina usljed velikog snijega. Odbor za uređenje mezaristana odlučio je i ponovo u istom stilu podiže i oživi turbe 1320. (1902/903)“ (Mujezinović: 232).
„Umrli i pokojni hadži Sinan-aga, umro je u mjesecu ramazanu godine hiljadu četrdeset i devete“ (26. XII 1639 – 24. I 1640) (Mujezinović, 1974: 233).
Natpis na nišanu Sakine, supruge Hadži Sinan-age:
„Pokojna Sakina, kći hadži-Muhameda, umrla časnog mjeseca muhareme hiljadu dvadeset i osme godine.“ (19. XII 1618 – 7. I 1619) (Mujezinović, 1974:233).
Turbe je obrušeno 1883. godine, a na turbetu postoji zapis o obrušavanju odnosno i obnovi turbeta iz 1902. godine: „Hadži Sinan-agino turbe u Sarajevu, obrušeno je prije devetnaest godina usljed velikog snijega. Odbor za uređenje mezaristana odlučio je i ponovo u istom stilu podiže i oživi turbe 1320. (1902/903)“ (Mujezinović: 232).
Style Period
Osmanski period u BiH
References
Čengić, Nihad. 2009. Likovni fenomen hadži Sinanove tekije i njegova konzervacija. Sarajevo: Sarajevo Publishing.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Odluka o proglašenju
Ambijentalne cjeline Hadži Sinanove (Silahdar Mustafa-paše) tekije sa Sarač Alijinom džamijom i mezarjem uz nju u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Službeni glasnik BiH, br. 97, 2007. Dostupno na:
http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2534
(1.9.2022.)
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (komisija u sastavu Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik). 2005.
Odluka o proglašenju Ambijentalne cjeline Hadži Sinanove (Silahdar Mustafa-paše) tekije sa Sarač Alijinom džamijom i mezarjem uz nju u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. (Odluka broj 09-2-63/05-7, 16. marta 2005. godine).
Sarajevo. Dostupno na: http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Sarajevo_Sinanova%20tekija%20BOS,%20lkt..doc
(1.9.2022.)
Mujezinović, Mehmed. 1958. Kaligrafski zapisi u Sinanovoj tekiji u Sarajevu i njihova konzervacija. Naše starine, V, Sarajevo, str. 95-104.
Dostupno na: https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1958/8-1958.pdf
(10.9.2022.)
Mujezinović, Mehmed. Biško, Mato. 1959. Konzervacija Hadži Sinanove tekije u Sarajevu, Naše starine, VI, Sarajevo, str. 161-166.
Dostupno na: https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959/12-1959.pdf
(10.9.2022.)
Mujezinović, Mehmed. 1974. Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini. Knjiga I – Sarajevo. Sarajevo: Veselin Masleša.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Odluka o proglašenju
Ambijentalne cjeline Hadži Sinanove (Silahdar Mustafa-paše) tekije sa Sarač Alijinom džamijom i mezarjem uz nju u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Službeni glasnik BiH, br. 97, 2007. Dostupno na:
http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2534
(1.9.2022.)
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (komisija u sastavu Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik). 2005.
Odluka o proglašenju Ambijentalne cjeline Hadži Sinanove (Silahdar Mustafa-paše) tekije sa Sarač Alijinom džamijom i mezarjem uz nju u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. (Odluka broj 09-2-63/05-7, 16. marta 2005. godine).
Sarajevo. Dostupno na: http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Sarajevo_Sinanova%20tekija%20BOS,%20lkt..doc
(1.9.2022.)
Mujezinović, Mehmed. 1958. Kaligrafski zapisi u Sinanovoj tekiji u Sarajevu i njihova konzervacija. Naše starine, V, Sarajevo, str. 95-104.
Dostupno na: https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1958/8-1958.pdf
(10.9.2022.)
Mujezinović, Mehmed. Biško, Mato. 1959. Konzervacija Hadži Sinanove tekije u Sarajevu, Naše starine, VI, Sarajevo, str. 161-166.
Dostupno na: https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959/12-1959.pdf
(10.9.2022.)
Mujezinović, Mehmed. 1974. Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini. Knjiga I – Sarajevo. Sarajevo: Veselin Masleša.
Files
Collection
Citation
“Turbe hadži Sinan-age i njegove supruge Sakine,” Kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine, accessed November 24, 2024, https://kin.ff.unsa.ba/turbeta/items/show/23.