Turbe uz tekiju u Blagaju
Title
Turbe uz tekiju u Blagaju
Temporal Coverage
19. stoljeće
Worktype
TURBE (mauzolej)
Notes
NACIONALNI SPOMENIK - Tekija u Blagaju na Buni, prirodno – graditeljska cjelina; nacionalni spomenik koji čine turbe i musafirhana sa ostacima tekije i mlinicama na rijeci Buni, sa prirodnim okruženjem i izvorom Bune i liticama (Službeni glasnik BiH, br. 37, 2004.)
Cultural Context
Bosanskohercegovački
Notes
Bosanskohercegovačka turbeta 19. stoljeća
Location
Blagaj
Notes
Turbe se nalazi uz tekiju u Blagaju, čija „današnja zgrada potječe iz 1815. godine, a podigao ju je u baroknom stilu Omer-paša Latas, na molbu tadašnjeg šejha ove tekije Ačik-paše“ (Mujezinović, 1982: 335).
Description
Nije zabilježeno ko je sahranjen u ovom obnovljenom zatvorenom turbetu sa krovom u kojem se nalaze dva drvena sarkofaga, na drvenoj podlozi, prekrivena zelenim platnom, sa uzglavnim nišanima, obavijenim zelenim platnom, „ali se za jedan grob zna da tu leži šejh spomenute tekije [tekije na izvoru Bune u Blagaju] Ačik-baša, umro 1860. godine“ (Mujezinović, 1982: 336).
Prema legendi, „drugi grob se pripisuje legendarnom dervišu Sari-Saltuku, šejhu heretičkog babijskog reda. Sari-Saltukov grob u Blagaju je jedan od osam poznatih Saltukovih grobova rasijanih po cijeloj nekadašnjoj turskoj carevini.“ (Mujezinović, 1982: 336). Čelić navodi „da je turbe nastalo poslije Evlijinog prolaza [1663]. Od ta dva groba, jedan pripisuju Sari-Salutku, o kome Evlija zna, ali ne na ovom mjestu, a drugi šejhu te tekije Ačik-paši. Prvi grob je, naime, jedan od osam grobova Sari-Saltukovih, rasijanih po cijeloj nekadašnjoj turkoj carevini, djelo derviša, koji su na taj način učinili tekiju popularnom“. Dalje navodi: „Godine 1848 postao je šejhom ove tekije Ačik-paša, čovjek koji se izdavao za Indijca, a bio je iz Carigrada poslat ovamo kao špijun onovremene turske vlade sa zadatkom da promatra rad hercegovačkog vezira Ali-paše Rizvanbegovića i ostale feudalne gospode po Hercegovini. Na molbu Ačik pašinu 1851 Omer-paša Latas obnavlja tekiju, turbe i musafirhanu“ (Čelić, 1953: 189).
Na vratima turbeta (sa glavnog ulaza u tekiju) instaliran je sandučić za običaj ostavljanja dobrovoljnih novčanih priloga, a u tekiji se tradicionalno održava Mevlud na Buni kao „vjersko-kulturna manifestacija“ koja se nalazi i u kalendaru značajnih datuma Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, 2022). Također, prirodno i urbano područje Blagaj se od 11.12.2007. godine nalazi na Tentativnoj listi tj. nominirano je za upis na UNESCO-vu listu svjetske baštine (UNESCO Spomenici svjetske baštine u BiH).
Prema legendi, „drugi grob se pripisuje legendarnom dervišu Sari-Saltuku, šejhu heretičkog babijskog reda. Sari-Saltukov grob u Blagaju je jedan od osam poznatih Saltukovih grobova rasijanih po cijeloj nekadašnjoj turskoj carevini.“ (Mujezinović, 1982: 336). Čelić navodi „da je turbe nastalo poslije Evlijinog prolaza [1663]. Od ta dva groba, jedan pripisuju Sari-Salutku, o kome Evlija zna, ali ne na ovom mjestu, a drugi šejhu te tekije Ačik-paši. Prvi grob je, naime, jedan od osam grobova Sari-Saltukovih, rasijanih po cijeloj nekadašnjoj turkoj carevini, djelo derviša, koji su na taj način učinili tekiju popularnom“. Dalje navodi: „Godine 1848 postao je šejhom ove tekije Ačik-paša, čovjek koji se izdavao za Indijca, a bio je iz Carigrada poslat ovamo kao špijun onovremene turske vlade sa zadatkom da promatra rad hercegovačkog vezira Ali-paše Rizvanbegovića i ostale feudalne gospode po Hercegovini. Na molbu Ačik pašinu 1851 Omer-paša Latas obnavlja tekiju, turbe i musafirhanu“ (Čelić, 1953: 189).
Na vratima turbeta (sa glavnog ulaza u tekiju) instaliran je sandučić za običaj ostavljanja dobrovoljnih novčanih priloga, a u tekiji se tradicionalno održava Mevlud na Buni kao „vjersko-kulturna manifestacija“ koja se nalazi i u kalendaru značajnih datuma Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, 2022). Također, prirodno i urbano područje Blagaj se od 11.12.2007. godine nalazi na Tentativnoj listi tj. nominirano je za upis na UNESCO-vu listu svjetske baštine (UNESCO Spomenici svjetske baštine u BiH).
Measurements
Turbe je „dimenzija (6,2 x 2,5 m)“ (Službeni glasnik BiH, br. 37, 2004.).
Style Period
Osmanski period u BiH
References
Čelić, Džemal. 1953. Musafirhana blagajske tekije. Naše starine I, str. 189-193. Dostupno na: https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/14-1953.pdf (25.11.2022.)
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini. Značajni datumi u kalendaru Islamske zajednice u 2022. godini – objašnjenja. Dostupno na: https://www.islamskazajednica.ba/index.php/vaktija-datumi/30379-znacajni-datumi-u-kalendaru-islamske-zajednice-u-2022-godini-objasnjenja
(26.11.2022.)
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Odluka o proglašenju Prirodno-graditeljske cjeline Tekije u Blagaju kod Mostara nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Službeni glasnik BiH, br. 37, 2004. Dostupno na: http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1867
(29.9.2022.)
Mujezinović, Mehmed. 1982. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. Knjiga III – Bosanska Krajina, Zapadna Bosna i Hercegovina. Sarajevo: Veselin Masleša.
UNESCO Spomenici svjetske baštine u BiH. Bosna i Hercegovina, Državna komisija za saradnju sa UNESCO-m. Dostupno na: http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14230 (29.9.2022.)
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini. Značajni datumi u kalendaru Islamske zajednice u 2022. godini – objašnjenja. Dostupno na: https://www.islamskazajednica.ba/index.php/vaktija-datumi/30379-znacajni-datumi-u-kalendaru-islamske-zajednice-u-2022-godini-objasnjenja
(26.11.2022.)
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Odluka o proglašenju Prirodno-graditeljske cjeline Tekije u Blagaju kod Mostara nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Službeni glasnik BiH, br. 37, 2004. Dostupno na: http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1867
(29.9.2022.)
Mujezinović, Mehmed. 1982. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. Knjiga III – Bosanska Krajina, Zapadna Bosna i Hercegovina. Sarajevo: Veselin Masleša.
UNESCO Spomenici svjetske baštine u BiH. Bosna i Hercegovina, Državna komisija za saradnju sa UNESCO-m. Dostupno na: http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14230 (29.9.2022.)
Files
Collection
Citation
“Turbe uz tekiju u Blagaju,” Kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine, accessed November 24, 2024, https://kin.ff.unsa.ba/turbeta/items/show/22.