Turbe u Prači

Turbe u Prači

16. stoljeće

TURBE (mauzolej)

Bosanskohercegovački

Prača

Prema predaji, u ovom oštećenom zatvorenom turbetu, sa šestougaonom osnovicom, prekrivenom kupolom, u kojem se nalaze dva drvena sarkofaga, pokrivena zelenom čohom, bez nišana, te ostaci dječijeg mezara, bez nišana, sahranjen je Semiz Ali-paša i njegova porodica. Međutim, Mujezinović (1982: 88) navodi da „za Semiz Ali-pašu se zna da je sahranjen u Istanbulu na Ejubu.“ Tome slično, Tafro, a u vezi sa izgradnjom Mahalske džamije i predajom da su u turbetu sahranjeni osnivač džamije sa porodicom, pojašnjava da: „Očuvala se predaja među mjesnim stanovništvom Prače da je taj osnivač bio Semiz Alipaša „Pračalija“, sadrazam turskog carstva, koji je, prema pomenutoj predaji, toliko volio Bosnu da je poslije ustoličenja za velikog vezira unapredio za jedan čin sve Bosance koji su se tada nalazili u carskoj službi. Međutim, iz dokumenata o gradnji džamije vidi se da joj je osnivač neki Huseinpaša, o kome se inače više ništa ne zna. Prema tome, taj Huseinpaša pokopan je u ovom turbetu, a pored njega njegova žena i dijete.“ (Tafro, 1954: 222). I Bašagić navodi da „Ali paša Semiz (Debeli) rodom je iz Prače, koja je pripadala Hercegovini. Kao „adžami oglan“ došao je u carski dvor, gdje se obrazovao i obnosio visoka dostojanstva. Iz dvora je izišao kao jenjičarski aga, zatim je postao beglerbeg od Rumelije, a g. 950 (1543.) vezi i namjesnik u Egiptu. G. 968. (1560.) postao je veliki vezir i nakon 4 godine mudre vlade 972. (1564) umro i sahranjen uz mauzolej Ejjubi Ensarije. Bio je veoma krupan. Iza njega je ostalo dosta duhovitih dosjetaka, koje su pobilježili njegovi suvremenici. Narod ga je veoma volio, jer je bio do skrajnosti pošten i pravedan“ (Bašagić, 1931: 11).
Prema narodnoj predaji: „Vrata [turbeta] su, navodno, bila od gvožđa. Više ulaza nalazi se ploča za natpis, ali natpisa nema. Narod priča da je natpis sadržavao podatke o vakufima džamije i turbeta pa su ga mutevelije (upravnici vakufa) izbrisali kad su te vakufe prisvojili“ (Tafro, 1954: 222).

Krečnjak; sedra

„Osnova turbeta je šestokutnik čije su vanjske stranice duljine približno 4,00 metra. Unutarnja širina stranica iznosi oko 2,80 metara. Širina turbeta u sredini iznosi 5,60 metara“ (Službeni glasnik BiH, br. 99, 2006.).

Osmanski period u BiH

Bašagić, Safvet beg. 1931. Znameniti hrvati bošnjaci i hercegovci u turskoj carevini. Zagreb: Izvanredno izdanje matice hrvatske za godinu 1931.

Mujezinović, Mehmed. 1982. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. Knjiga II – Istočna i Centralna Bosna. Sarajevo: Veselin Masleša.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Odluka o proglašenju Graditeljske cjeline - Semiz Ali-pašino turbe sa haremom Semiz Ali-pašine džamije u Prači, Općina Pale nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Službeni glasnik BiH, br. 99, 2006. Dostupno na:
http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2845
(2.10.2022.)

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (komisija u sastavu Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik). 2006. Odluka o proglašenju Graditeljske cjeline - Semiz Ali-pašino turbe sa haremom Semiz Ali-pašine džamije u Prači, Općina Pale nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
(Odluka broj: 07.2-2-99/06-4, 5. juli 2006. godine). Sarajevo. Dostupno na:
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Dispozitiv%20Pale_Turbe%20u%20Praci%20BOS.doc
(2.10.2022.)

Tafro, Derviš. 1954. Spasavalački radovi na turbetu u Prači i Malkočevom turbetu u Donjem Kopčiću. Naše starine, II, str. 221-226. Dostupno na: https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/19-1954.pdf (20.10.2022.)