Turbe Osmana Đikića
Title
Turbe Osmana Đikića
Temporal Coverage
1936.
Worktype
TURBE (mauzolej)
Notes
NACIONALNI SPOMENIK - Karađoz-begova džamija, graditeljska cjelina; nacionalni spomenik koji čine Karađoz-begova džamija sa medresom, šadrvanom, haremom i pokretnom imovinom koju čini prijepis Kur'ana Časnog (Službeni glasnik, br. 36, 2005.).
VAKUF - vakif Karađoz-beg je osim džamije dao sagraditi „mesdžid u Potocima, tri mekteba: u Mostaru, Konjicu i Potocima, medresu, imaret i musafirhanu u Mostaru, te četiri mosta: u Konjicu, na Buni i dva na Lištici, i po jedan han u Mostaru, Konjicu, Čičevu i Potocima. Iz sredstava ovog vakufa sagrađen je kasnije i jedan hamam u Blagaju“ (Hasandedić, 2000: 13). Također, Karađoz-beg je za potrebe biblioteke koja se nalazila uz medresu zaviještao određenu građu. Kao „najstarija ustanova te vrste u Mostaru, izgrađena početkom 1570. godine“ ova biblioteka je djelovala sve do „1934. godine, a 16 godina kasnije izabrane su najvažnije knjige i rukopisi i prenesene u Gazi Husrev-begovu biblioteku“(Hadžisomanović, 1980: 73, 75).
VAKUF - vakif Karađoz-beg je osim džamije dao sagraditi „mesdžid u Potocima, tri mekteba: u Mostaru, Konjicu i Potocima, medresu, imaret i musafirhanu u Mostaru, te četiri mosta: u Konjicu, na Buni i dva na Lištici, i po jedan han u Mostaru, Konjicu, Čičevu i Potocima. Iz sredstava ovog vakufa sagrađen je kasnije i jedan hamam u Blagaju“ (Hasandedić, 2000: 13). Također, Karađoz-beg je za potrebe biblioteke koja se nalazila uz medresu zaviještao određenu građu. Kao „najstarija ustanova te vrste u Mostaru, izgrađena početkom 1570. godine“ ova biblioteka je djelovala sve do „1934. godine, a 16 godina kasnije izabrane su najvažnije knjige i rukopisi i prenesene u Gazi Husrev-begovu biblioteku“(Hadžisomanović, 1980: 73, 75).
Cultural Context
Bosanskohercegovački
Notes
Bosanskohercegovačka turbeta 20. stoljeća
Location
Mostar
Notes
Turbe se nalazi pored Karađoz-begove džamije. Osman Đikić je isprva bio sahranjen u haremu na Carini, a 1936. godine su njegovi posmrtni ostaci preneseni u harem pored Karađoz-begove džamije.
Description
U ovom obnovljenom otvorenom potkupolnom turbetu na četiri stuba, u kojem se nalazi jedan sarkofag od kamena, sa ništanima, sa natpisom, a koje je projektirao arhitekta Aleksandar Derok, sahranjen je Osman Đikić, pjesnik i novinar, rođen 6. januara 1879. godine u Mostaru. Školovao se u Mostaru, Carigradu, Beogradu, Beču. Bio je urednik Gajreta. Umro je 30. marta 1912. godine od tuberkuloze.
Material
Kamen; opeka
Inscription
„1879 Osman Đikić 1912“ (na ćiriličnom pismu).
Style Period
Period Kraljevine Jugoslavije
References
Đikić, Osman. 1971. Sabrana djela: Pjesme i drame. Priredio, predgovor i bilješke: Josip Lešić. Sarajevo: Svjetlost.
Hadžisomanović, Lamija. 1980. Biblioteke u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske vladavine. Sarajevo: Veselin Masleša.
Hasandedić, Hivzija. 2000. Mostarski vakifi i njihovi vakufi. Mostar: Medžlis islamske zajednice Mostar.
Kuletin Ćulafić, Irena. 2019. Architectural Work of Aleksandar Deroko – Beauty of Emotional Creativity. SAJ - Serbian architectural journal, 2019, 11, 1, str. 1-42.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Odluka o proglašenju Graditeljske cjeline Karađoz-begove džamije (Zaim Hadži Mehmed-bega – Karađoza džamija) u Mostaru nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Službeni glasnik BiH, br. 36, 2005. Dostupno na: http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2424
(28.11.2022.)
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (komisija u sastavu Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik). 2004. Odluka o proglašenju Graditeljske cjeline Karađoz-begove džamije (Zaim Hadži Mehmed-bega – Karađoza džamija) u Mostaru nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. (Odluka broj: 07.1-2-113/04-1, 4. maja 2004. godine). Sarajevo. Dostupno na:
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/dispBHkaradjozbegova.doc
(28.11.2022.)
Hadžisomanović, Lamija. 1980. Biblioteke u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske vladavine. Sarajevo: Veselin Masleša.
Hasandedić, Hivzija. 2000. Mostarski vakifi i njihovi vakufi. Mostar: Medžlis islamske zajednice Mostar.
Kuletin Ćulafić, Irena. 2019. Architectural Work of Aleksandar Deroko – Beauty of Emotional Creativity. SAJ - Serbian architectural journal, 2019, 11, 1, str. 1-42.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Odluka o proglašenju Graditeljske cjeline Karađoz-begove džamije (Zaim Hadži Mehmed-bega – Karađoza džamija) u Mostaru nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Službeni glasnik BiH, br. 36, 2005. Dostupno na: http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2424
(28.11.2022.)
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (komisija u sastavu Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik). 2004. Odluka o proglašenju Graditeljske cjeline Karađoz-begove džamije (Zaim Hadži Mehmed-bega – Karađoza džamija) u Mostaru nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. (Odluka broj: 07.1-2-113/04-1, 4. maja 2004. godine). Sarajevo. Dostupno na:
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/dispBHkaradjozbegova.doc
(28.11.2022.)
Files
Collection
Citation
Aleksandar Derok, “Turbe Osmana Đikića,” Kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine, accessed November 24, 2024, https://kin.ff.unsa.ba/turbeta/items/show/20.