Turbe šejha Ishaka
Title
Turbe šejha Ishaka
Temporal Coverage
20. stoljeće
Worktype
TURBE (mauzolej)
Notes
NACIONALNI SPOMENIK - Koski Mehmed-pašina džamija i medresa, graditeljska cjelina, nacionalni spomenik koji čine Koski Mehmed-pašina džamija sa medresom, šadrvanom, turbetom i haremom (Službeni glasnik BiH, br. 47, 2004.).
VAKUF - vakif Mehmed Koski-paša, u vakufnami iz 1612. godine, ovlastio je svog brata Mahmud efendiju „da u njegovo ime podigne džamiju i hanikah u Mostaru (Hasandedić, 2000: 25). Džamija je „sagrađena 1027/1617. godine“, a hanikah „nakon dovršetka džamije tj. iza 1617. godine“ (Hasandedić, 2000: 26, 27).
VAKUF - vakif Mehmed Koski-paša, u vakufnami iz 1612. godine, ovlastio je svog brata Mahmud efendiju „da u njegovo ime podigne džamiju i hanikah u Mostaru (Hasandedić, 2000: 25). Džamija je „sagrađena 1027/1617. godine“, a hanikah „nakon dovršetka džamije tj. iza 1617. godine“ (Hasandedić, 2000: 26, 27).
Cultural Context
Bosanskohercegovački
Notes
Bosanskohercegovačka turbeta 18. stoljeća
Location
Mostar
Notes
Turbe se trenutno nalazi pored Koksi Mehmed-pašine medrese, a ranije je ovo turbe „bilo situirano u Malom carinskom haremu“ (Mujezinović, 1982: 304). Kako navodi Hasandedić „zgrada mu je kako se to moglo pročitati iz natpisa uklesanog na ploču iznad ulaznih vrata, sagrađena 1933. godine na temeljima jedne starije zgrade koja je bila dotrajala. Zgradu je vlastitim sredstvima podigao ondašnji mostarski trgovac Ibrahim ef. Ribica a pričalo se da mu je to u snu bilo naređeno. U 1965. godini izvršena je ekshumacija grobova u oba ova groblja na Carini i na tom mjestu su sagrađene željeznička i autobuska stanica. Tada je ekshumiran i grob šejha Derviša Ishaka i kosti su mu prenesene i sahranjene pred Koksi Mehmed-pašinom džamijom“ (Hasandedić, 2000: 33).
Description
U ovom obnovljenom zatvorenom turbetu sa krovom u kojem je jedan drveni sarkofag, sa nišanima, sahranjen je šejh Ishak o kojem nema podataka u postojećoj literaturi. Mujezinović navodi narodnu predaju po kojoj je šejh Ishak „porijeklom iz Mađarske, odakle se u vrijeme nekog rata doselio u Mostar i tu se stalno nastanio“ (Mujezinović, 1982: 305). Prema predaji koju donosi Hasandedić, prvo turbe je „sagradio neki Mađar koji je iz Pešte u Mostar došao i raspitivao se kod svijeta za grob šejha Derviša Ishaka. Kad mu je neki starac pokazao grob šejh Derviš Ishakov, on mu je o svom trošku na istom mjestu turbe sagradio“ (Hasandedić, 2000: 33).
Hasandedić također bilježi i sljedeću narodnu predaju u vezi sa Šejh Ishakom: „kad su Bošnjaci za njegova života ratovali u Banjoj Luci, Šejh Derviš-Ishak je proučio neku dovu u Mostaru, uzeo šaku pijeska i bacio prema Banjoj Luci, pa su Bošnjaci odmah pobijedili; neka je djevojka „muradala“ i išla svakog dana predveče u turbe i palila svijeću. Jednog dana je slučajno zakasnila i kad je htjela da uđe u turbe, neka nevidljiva ruka ju je udarila i time je ukorila što je zakasnila“ (Hasandedić, 1961: 165).
Hasandedić također bilježi i sljedeću narodnu predaju u vezi sa Šejh Ishakom: „kad su Bošnjaci za njegova života ratovali u Banjoj Luci, Šejh Derviš-Ishak je proučio neku dovu u Mostaru, uzeo šaku pijeska i bacio prema Banjoj Luci, pa su Bošnjaci odmah pobijedili; neka je djevojka „muradala“ i išla svakog dana predveče u turbe i palila svijeću. Jednog dana je slučajno zakasnila i kad je htjela da uđe u turbe, neka nevidljiva ruka ju je udarila i time je ukorila što je zakasnila“ (Hasandedić, 1961: 165).
Material
Kamen
Measurements
"Objekat turbeta je kvadratne osnove vanjskih dimenzija cca. 4,00 x 4,00 m" (Službeni glasnik, br. 47, 2004).
Inscription
Mujezinović (1982: 304) donosi natpis na nišanu:„ …Predvodnik plemenih dobrih ljudi, pobožni derviš Ishak. Ja vekil.“
Na turbetu, na kamenoj ploči, nalazi se sljedeći natpis (na arebici):
„Turbe. Ovdje leži dobri čovjek, pobožni derviš, Šejh Ishak. Umro godine 1150.“ (1737)“ (Mujezinović, 1982: 303)
Na turbetu, na kamenoj ploči, nalazi se sljedeći natpis (na arebici):
„Turbe. Ovdje leži dobri čovjek, pobožni derviš, Šejh Ishak. Umro godine 1150.“ (1737)“ (Mujezinović, 1982: 303)
Style Period
Osmanski period u BiH
References
Hasandedić, Hivzija. 1961. Kulturno-istorijski spomenici u Mostaru iz turskog doba, Prilozi za orijentalnu filologiju, 10, X-XI, Sarajevo, str. 149-177.
Hasandedić, Hivzija. 2000. Mostarski vakifi i njihovi vakufi. Mostar: Medžlis islamske zajednice Mostar.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Odluka o proglašenju Graditeljske cjeline – Koski Mehmed-pašina džamija u Mostaru nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Službeni glasnik BiH, br. 47, 2004. Dostupno na:
http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1921
(16.9.2022.)
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (komisija u sastavu Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik). 2004.
Odluka o proglašenju Graditeljske cjeline – Koski Mehmed-pašina džamija u Mostaru nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. (Odluka broj: 07.1-02-8/04-3, 20. siječnja 2004. godine). Sarajevo. Dostupno na:
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/dispHRkoskidzamija.doc
(16.9.2022.)
Mujezinović, Mehmed. 1982. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. Knjiga III – Bosanska Krajina, Zapadna Bosna i Hercegovina. Sarajevo: Veselin Masleša.
Hasandedić, Hivzija. 2000. Mostarski vakifi i njihovi vakufi. Mostar: Medžlis islamske zajednice Mostar.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Odluka o proglašenju Graditeljske cjeline – Koski Mehmed-pašina džamija u Mostaru nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Službeni glasnik BiH, br. 47, 2004. Dostupno na:
http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1921
(16.9.2022.)
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (komisija u sastavu Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik). 2004.
Odluka o proglašenju Graditeljske cjeline – Koski Mehmed-pašina džamija u Mostaru nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. (Odluka broj: 07.1-02-8/04-3, 20. siječnja 2004. godine). Sarajevo. Dostupno na:
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/dispHRkoskidzamija.doc
(16.9.2022.)
Mujezinović, Mehmed. 1982. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. Knjiga III – Bosanska Krajina, Zapadna Bosna i Hercegovina. Sarajevo: Veselin Masleša.
Files
Collection
Citation
“Turbe šejha Ishaka,” Kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine, accessed November 24, 2024, https://kin.ff.unsa.ba/turbeta/items/show/43.