Turbe Gazi Murat-bega

Turbe Gazi Murat-bega

16. stoljeće

TURBE (mauzolej)

Gazi Husrev-beg

Bosanskohercegovački

Sarajevo

U ovom obnovljenom zatvorenom turbetu, sa oktagonalnom osnovicom, prekrivenom kupolom, u kojem se nalazi jedan prekriveni platnom sarkofag, sa jednim nišanom obavijenim bijelim platnom, sahranjen je Murat-beg Tardić, upravitelj Gazi Husrev-begovog vakufa i njegov blizak prijatelj te saradnik. Gazi Murat-beg “rodom je iz Šibenika, gdje je imao i brata Jurja, svećenika, i druge rodbine. Husrev-beg je cijenio Murad-bega i povjerio mu mnoge poslove i funkcije, a za vrijeme Husrev-begove odsutnosti iz Bosne zamjenjivao bi ga Murad-beg kao ćehaja” (Mujezinović, 1998: 300). Kako navodi Bašagić: “Ne zna se ili ga je Husrev beg zarobio, kad je bio prvi put namjesnik u Bosni, ili ga je kupio kao roba; ali da je njegov oslobogjeni rob znamo sigurno, jer u obje vakufname spominje se kao takav (aslehula-utaka)” (Bašagić, 1907: 88/89). Kreševljaković pojašnjava da Gazi Murat-beg Tardić: “U raznim bojevima po raznim stranama sudjelovao je s Husrevbegom, a mnoge je i sam vodio kao sandžak kliški (1537-1542) i požeški (1542-1545). Osobito se proslavio pri zauzeću Klisa i dobio pridjevak Gazi, a uz to od cara zijaret, te se odonda zove begom. Na predlog Gazi Husrevbegov osnovan je Kliški sandžak u kom je Gazi Muratbeg bio prvi sandžakbeg” (Kreševljaković, 1932: 126). Dalje navodi da je Gazi Murat-beg preminuo 1545. godine “u Požegi, odakle su mu mrtvo tijelo prenijeli u Sarajevo i pokopali u turbetu kod Husrev-bega” (Kreševljaković, 1932: 126).
Na vratima ovoga turbeta se nalazi sandučić za običaj ostavljanja dobrovoljnih novčanih priloga.

Kamen

Natpis nad ulazom u turbe:
„Kad se Murad-beg preseli s ovog svijeta,
Ko god ču reče: „Neka je (Bog) blagoslovi dušu
Muradovu“
(Mujezinović, 1998: 300)

Osmanski period u BiH

Bašagić, Safvet beg. 1907. Gazi Husrev beg: (u spomen četiristogodišnjice dolaska u Bosnu)[Sahvet Mirza]. Sarajevo: Naklada knjižare Braće Bašagića.

Mujezinović, Mehmed. 1998. Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini. Knjiga I – Sarajevo. Sarajevo: Sarajevo-Publishing.

Gazi Husrev-begov vakuf: Turbeta. Dostupno na: https://www.vakuf-gazi.ba/tour/turbeta/ (3.12.2022.)

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Odluka o proglašenju Graditeljske cjeline – Gazi Husrev-begova (Begova) džamija u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Službeni glasnik BiH, br. 105, 2006. Dostupno na:
http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2897
(1.12.2022.)

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (komisija u sastavu Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik). 2006. Odluka o proglašenju Graditeljske cjeline – Gazi Husrev-begova (Begova) džamija u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. (Odluka broj: 07.2-2-125/06-6, 10. novembra 2006. godine). Sarajevo. Dostupno na:
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/dispBHbegova%20dzamija.doc
(1.12.2022.)

Kreševljaković, Hamdija. 1932. Mutevelije Husrevbegova vakufa. Spomenica Gazi Husrevbegove četiristo-godišnjice. Sarajevo, str. 126-136.