Turbe divan katiba Hajdar-efendije
Title
Turbe divan katiba Hajdar-efendije
Temporal Coverage
16. stoljeće
Worktype
TURBE (mauzolej)
Notes
NACIONALNI SPOMENIK - Graditeljska cjelina – Bijela džamija (džamija Divan katiba Hajdara); nacionalni spomenik koji čine džamija, zgrada mekteba, česma i harem sa turbetom (Službeni glasnik BiH, br. 78, 2005.).
VAKUF - Hajdar-efendija je podigao Bijelu džamiju „poslije 1536, a prije 1545. godine“ (Mujezinović, 1974: 318), a podigao je i mekteb. Pored Bijele džamije nalazi se i česma, Mujezinović pretpostavlja da je i česmu dao sagraditi Hajdar-efendija, s obzirom na to da se postojeći natpis na česmi odnosi zapravo na obnovu česme:
„Drugi dobrotvor, Hatidža-hanuma, kći
hadži Mahmutova,
Obnovila je česmu i dovela čistu vodu, pa
time oživila ljude,
Neka joj (dobrotvorki) Bog olakša ulazak u
visoki raj Firdevs.
7. ramazana 1230.“ (16. VIII 1815)“
(Mujezinović, 1974: 322)
VAKUF - Hajdar-efendija je podigao Bijelu džamiju „poslije 1536, a prije 1545. godine“ (Mujezinović, 1974: 318), a podigao je i mekteb. Pored Bijele džamije nalazi se i česma, Mujezinović pretpostavlja da je i česmu dao sagraditi Hajdar-efendija, s obzirom na to da se postojeći natpis na česmi odnosi zapravo na obnovu česme:
„Drugi dobrotvor, Hatidža-hanuma, kći
hadži Mahmutova,
Obnovila je česmu i dovela čistu vodu, pa
time oživila ljude,
Neka joj (dobrotvorki) Bog olakša ulazak u
visoki raj Firdevs.
7. ramazana 1230.“ (16. VIII 1815)“
(Mujezinović, 1974: 322)
Cultural Context
Bosanskohercegovački
Notes
Bosanskohercegovačka turbeta 16. stoljeća
Location
Sarajevo
Notes
Turbe se nalazi u haremu Bijele džamije na Vratniku.
Description
U ovom obnovljenom otvorenom potkupolnom turbetu na četiri stuba, u kojem je jedan mezar, sa dva obojena nišana od drveta, bez natpisa, sahranjen je Hajdar-efendija, koji je bio sekretar Gazi Husrev-bega te vakif. Hadži Hajdar efendija je preminuo „1545. god., na povratku s hodočašća“ (Mujezinović, 1974: 318) iz Mekke.
Palavestra navodi:“za Bijelu džamiju na Vratniku neki su pričali da je nju sagradio “Bijeli paša” koji je gradio i Bijelu tabiju (bastion) na sarajevskoj tvrđavi. Ali to nije istina. Bijelu džamiju sagradio je Divan katib (dvorski pisar) Hajdar-efendija. Za njega se pripovijedalo da je budući da je bio pisar, čitavog života ostavljao odreske od kalema, pisaljke načinjene od trstike, i toliko ih sakupio da je mogao narediti: “Kad umrem, vodu u kojoj ćete kupati moje mrtvo tijelo ugrijte na vatri od komadića ovih kalema što sam ih čitavog života skupljao!”. Njegovoj je želji, kažu, bilo udovoljeno. Džamiju su prozvali Bijelom džamijom po tome što je bila tako lijepo krečom obijeljena da je nije bilo bjelje u čitavom starom Sarajevu” (Palavestra, 2003: 32). U vezi sa nišanima na ovom turbetu „predanje kaže da su ovdje ranije bili zlatni nišani (vjerovatno sa pozlatom na pismu) i da ih je sa sobom odnijela vojska Evgena“ (Mujezinović, 1974: 321), pri čemu „ovo je jedini primjerak drvenih nišana u Sarajevu” (Mujezinović, 1974: 320).
Palavestra navodi:“za Bijelu džamiju na Vratniku neki su pričali da je nju sagradio “Bijeli paša” koji je gradio i Bijelu tabiju (bastion) na sarajevskoj tvrđavi. Ali to nije istina. Bijelu džamiju sagradio je Divan katib (dvorski pisar) Hajdar-efendija. Za njega se pripovijedalo da je budući da je bio pisar, čitavog života ostavljao odreske od kalema, pisaljke načinjene od trstike, i toliko ih sakupio da je mogao narediti: “Kad umrem, vodu u kojoj ćete kupati moje mrtvo tijelo ugrijte na vatri od komadića ovih kalema što sam ih čitavog života skupljao!”. Njegovoj je želji, kažu, bilo udovoljeno. Džamiju su prozvali Bijelom džamijom po tome što je bila tako lijepo krečom obijeljena da je nije bilo bjelje u čitavom starom Sarajevu” (Palavestra, 2003: 32). U vezi sa nišanima na ovom turbetu „predanje kaže da su ovdje ranije bili zlatni nišani (vjerovatno sa pozlatom na pismu) i da ih je sa sobom odnijela vojska Evgena“ (Mujezinović, 1974: 321), pri čemu „ovo je jedini primjerak drvenih nišana u Sarajevu” (Mujezinović, 1974: 320).
Material
Sedra
Measurements
”Osnova turbeta je približno kvadratična sa dimenzijama oko 3,50 x 3,80 metara” (Službeni glasnik BiH, br. 78, 2005.).
Style Period
Osmanski period u BiH
References
Bejtić, Alija. 1981. Jedno viđenje sarajevskih evlija i njihovih grobova kao kultnih mjesta. Prilozi za orijentalnu filologiju, 31, str. 111-129.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Odluka o proglašenju Graditeljske cjeline – Bijela džamija (džamija Divan katiba Hajdara) nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Službeni glasnik BiH, br. 78, 2005.
Dostupno na: http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2538 (21.11.2022.)
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (komisija u sastavu Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik). 2005. Odluka o proglašenju Graditeljske cjeline – Bijela džamija (džamija Divan katiba Hajdara) nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. (Odluka broj: 07.2-2-21/05-4, 15. marta 2005. godine). Sarajevo. Dostupno na:
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Dispozitiv%20Sarajevo%20bos.pdf (21.11.2022.)
Mujezinović, Mehmed. 1974. Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini: knjiga I – Sarajevo. Sarajevo: Veselin Masleša.
Palavestra, Vlajko. 2003. Legende iz starog Sarajeva. Zemun: Most Art.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Odluka o proglašenju Graditeljske cjeline – Bijela džamija (džamija Divan katiba Hajdara) nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Službeni glasnik BiH, br. 78, 2005.
Dostupno na: http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2538 (21.11.2022.)
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (komisija u sastavu Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik). 2005. Odluka o proglašenju Graditeljske cjeline – Bijela džamija (džamija Divan katiba Hajdara) nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. (Odluka broj: 07.2-2-21/05-4, 15. marta 2005. godine). Sarajevo. Dostupno na:
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Dispozitiv%20Sarajevo%20bos.pdf (21.11.2022.)
Mujezinović, Mehmed. 1974. Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini: knjiga I – Sarajevo. Sarajevo: Veselin Masleša.
Palavestra, Vlajko. 2003. Legende iz starog Sarajeva. Zemun: Most Art.
Files
Collection
Citation
“Turbe divan katiba Hajdar-efendije,” Kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine, accessed November 24, 2024, https://kin.ff.unsa.ba/turbeta/items/show/17.