Turbe Avde Sumbula i Behdžeta Mutevelića
Title
Turbe Avde Sumbula i Behdžeta Mutevelića
Temporal Coverage
1932.
Worktype
TURBE (mauzolej)
Notes
NACIONALNI SPOMENIK - Graditeljska cjelina – Ali-pašina džamija sa haremom u Sarajevu (Službeni glasnik BiH, br. 2, 2006.); nacionalni spomenik koji čine džamija sa haremom, česma i turbe (Službeni glasnik BiH, broj 64, 2020.).
VAKUF - Kemura (1911: 271) navodi kako je Hadim Ali paša bio bosanski namjesnik dva ili tri puta, zadnji put između 1550. i 1553. godine. Prije svoje smrti 1558. godine, naložio je da se sagradi džamija, misafirhana i imaret.
U Putupisu Evlija Čelebija (1979: 108) navodi se kako je Hadim Ali-paša 1557. godine oporukom odredio da se uz njegov mezar podigne džamija i u tu svrhu ostavio trećinu svog imetka. Ali-pašina džamija je podignuta 1560. ili 1561. godine.
VAKUF - Kemura (1911: 271) navodi kako je Hadim Ali paša bio bosanski namjesnik dva ili tri puta, zadnji put između 1550. i 1553. godine. Prije svoje smrti 1558. godine, naložio je da se sagradi džamija, misafirhana i imaret.
U Putupisu Evlija Čelebija (1979: 108) navodi se kako je Hadim Ali-paša 1557. godine oporukom odredio da se uz njegov mezar podigne džamija i u tu svrhu ostavio trećinu svog imetka. Ali-pašina džamija je podignuta 1560. ili 1561. godine.
Cultural Context
Bosanskohercegovački
Notes
Bosanskohercegovačka turbeta 20. stoljeća
Location
Sarajevo
Notes
Turbe se nalazi pored Ali-pašine džamije.
Description
U ovom otvorenom potkupolnom turbetu na četiri stuba, u kojem su dva kamena sarkofaga, sa nišanima i sa natpisima, sahranjeni su Avdo Sumbul i Behdžet Mutevelić. Mujezinović (1974: 404) navodi kako su u zasebnom mauzoleju uz Ali-pašinu džamiju sahranjeni Behdžet, sin Mehmed-bega Mutevelića i Abdulah (Avdo), sin Saliha Sumbula, koji su 1915. godine umrli u Aradu i čiji su posmrtni ostaci preneseni u Sarajevo i sahranjeni u ovom mauzoleju.
Karčić (2017: 195-196) pojašnjava kako su u logor za ratne zarobljenike u gradu Aradu, koji je u toku Prvog svjetskog rata osnovala austrougarska vojska, u zapadnom dijelu današnje Rumunije, bila internirana i dva poznata muslimana – Avdo Sumbul i Behdžet Mutevelić, aktivisti Gajreta. "Avdo Sumbul je bio glavni urednik Gajreta 1913. godine pa je zbog svojih anti-austro-ugarskih i pro-srpskih stavova uhapšen 1914. godine i interniran u Arad" (Karčić, 2017: 196). Autor navodi kako se u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke nalazi pismo iz 22. juna 1915. godine, u kojem vojni imam austrougarske vojske Abid Iković obavještava reisu-l-ulemu Džemaluddin-ef. Čauševića o uslovima i stanju muslimana u logoru Arad u kojem je i sam bio zarobljen. Imam Iković je zapisao kako je u Aradu naišao na mezarove Behdžeta Mutevelića i Avde Sumbula, "čiji su posmrtni ostaci prebačeni 1925. godine iz Arada i ukopani u haremu Ali-pašine džamije u Sarajevu gdje im je podignuto turbe 1932. godine" (Karčić, 2017: 200).
Karčić (2017: 195-196) pojašnjava kako su u logor za ratne zarobljenike u gradu Aradu, koji je u toku Prvog svjetskog rata osnovala austrougarska vojska, u zapadnom dijelu današnje Rumunije, bila internirana i dva poznata muslimana – Avdo Sumbul i Behdžet Mutevelić, aktivisti Gajreta. "Avdo Sumbul je bio glavni urednik Gajreta 1913. godine pa je zbog svojih anti-austro-ugarskih i pro-srpskih stavova uhapšen 1914. godine i interniran u Arad" (Karčić, 2017: 196). Autor navodi kako se u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke nalazi pismo iz 22. juna 1915. godine, u kojem vojni imam austrougarske vojske Abid Iković obavještava reisu-l-ulemu Džemaluddin-ef. Čauševića o uslovima i stanju muslimana u logoru Arad u kojem je i sam bio zarobljen. Imam Iković je zapisao kako je u Aradu naišao na mezarove Behdžeta Mutevelića i Avde Sumbula, "čiji su posmrtni ostaci prebačeni 1925. godine iz Arada i ukopani u haremu Ali-pašine džamije u Sarajevu gdje im je podignuto turbe 1932. godine" (Karčić, 2017: 200).
Material
Kameni krečnjak
Measurements
"Njegove dimenzije su otprilike 3,50X3,50 m i postavljen je na betonskoj podlozi visokoj oko 50 cm" (Službeni glasnik BiH, br. 2, 2006.).
Inscription
Karčić (2017: 200) bilježi kako na oba nišana stoji natpis na arapskom jeziku i na ćirilici: “umrije za slobodu svog naroda u aradskim kazamatima” 8. odnosno 9. februara 1915. godine."
Style Period
Period Kraljevine Jugoslavije
References
Bejtić, Alija. 1996. Ali-pašina mahala u Sarajevu. Prilozi za proučavanje historije Sarajeva 2, str. 9-59. Dostupno na: https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1014371 (5.1.2023)
Čelebi, Evlija. 1979. Putopis: Odlomci o jugoslavenskim zemljama. Preveo, uvod i komentar napisao Hazim Šabanović. Sarajevo: Veselin Masleša.
Karčić, Hikmet. 2017. Zapisi o životu zatočenih muslimana u Aradskoj tvrđavi 1915. godine. Anali Gazi Husrev-Begove Biblioteke 24(38), str. 195-201. Dostupno na: http://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/555 (5.1.2023.)
Kemura, Šejh Sejfudin. 1911. Sarajevske džamije i druge javne zgrade u tursko doba. Separatni otisak iz Glasnika Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine XXIII (2), str. 271-306. Sarajevo: Zemaljska štamparija. Dostupno na: https://digital.bgs.ba/sarajevske-dzamije-i-druge-javne-zgrade-turske-dobe-priopcio-sejfudin-kemura/ (9.1.2023.)
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Odluka o proglašenju Graditeljske cjeline – Ali-pašina džamija sa haremom u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Službeni glasnik BiH, br. 2, 2006. Dostupno na:
http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2523
(16.12.2022.)
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (komisija u sastavu Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik). 2005.
Odluka o proglašenju Graditeljske cjeline – Ali-pašina džamija sa haremom u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. (Odluka broj: 06.2-2-128/04-6, 25. јanuara 2005. godine). Sarajevo. Dostupno na: http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Sarajevo_Ali-pasina%20dzamija%20SR.pdf (16.12.2022.)
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (komisija u sastavu Amir Pašić, Goran Milojević i Radoje Vidović). 2020. Odluka o izmjenama i dopunama odluke o proglašenju graditeljske cjeline Alipašina džamija sa haremom u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (Odluka broj: 07.5-2.5-48/20-35, 28. augusta 2020. godine). Sarajevo. Dostupno na: http://www.sluzbenilist.ba/page/akt/ohz4nh78h77SWN1ZlJMBA= (5.1.2023.)
Čelebi, Evlija. 1979. Putopis: Odlomci o jugoslavenskim zemljama. Preveo, uvod i komentar napisao Hazim Šabanović. Sarajevo: Veselin Masleša.
Karčić, Hikmet. 2017. Zapisi o životu zatočenih muslimana u Aradskoj tvrđavi 1915. godine. Anali Gazi Husrev-Begove Biblioteke 24(38), str. 195-201. Dostupno na: http://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/555 (5.1.2023.)
Kemura, Šejh Sejfudin. 1911. Sarajevske džamije i druge javne zgrade u tursko doba. Separatni otisak iz Glasnika Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine XXIII (2), str. 271-306. Sarajevo: Zemaljska štamparija. Dostupno na: https://digital.bgs.ba/sarajevske-dzamije-i-druge-javne-zgrade-turske-dobe-priopcio-sejfudin-kemura/ (9.1.2023.)
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Odluka o proglašenju Graditeljske cjeline – Ali-pašina džamija sa haremom u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Službeni glasnik BiH, br. 2, 2006. Dostupno na:
http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2523
(16.12.2022.)
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (komisija u sastavu Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik). 2005.
Odluka o proglašenju Graditeljske cjeline – Ali-pašina džamija sa haremom u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. (Odluka broj: 06.2-2-128/04-6, 25. јanuara 2005. godine). Sarajevo. Dostupno na: http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Sarajevo_Ali-pasina%20dzamija%20SR.pdf (16.12.2022.)
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (komisija u sastavu Amir Pašić, Goran Milojević i Radoje Vidović). 2020. Odluka o izmjenama i dopunama odluke o proglašenju graditeljske cjeline Alipašina džamija sa haremom u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (Odluka broj: 07.5-2.5-48/20-35, 28. augusta 2020. godine). Sarajevo. Dostupno na: http://www.sluzbenilist.ba/page/akt/ohz4nh78h77SWN1ZlJMBA= (5.1.2023.)
Files
Collection
Citation
“Turbe Avde Sumbula i Behdžeta Mutevelića,” Kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine, accessed November 24, 2024, https://kin.ff.unsa.ba/turbeta/items/show/36.